Planina Prenj

Priču o Prenju počet ćemo stihovima francuskog filozofa Jean – Jacqesa Roussseaua o planini:

“…čini mi se da čovjek koji se uzdigao iznad mjesta običnog življenja začudi se običnim osjećajima.
Čim se više približavamo eteričnim predjelima, to je čovjekova duša bliža svojoj prvotnoj čisoći.
Ozbiljan si, a nisi melankoličan;
tih si a ne bezosjećajan;
zadovoljan da postojiš i misliš;
sve prevelike želje se spuste na dno srca, lako i slatko ti je pri duši...”

Prenj je najljepša, najatraktivnija ali i najsurovija planina u Bosni i Hercegovini. Prenj je planinski masiv u Hercegovini sa mnogim vrhovima od kojih je najviši Zelena glava koji je visok 2155 metara. Smještena je u srcu dinarskih planina, u sjevernom dijelu Hercegovine. Prenj leži u luku, sa sjeverozapada, rijeke Neretve od Glavatičeva kod Konjica do Bijelog Polja kod Mostara, a sa jugoistočne strane je omeđen planinskim masivima Veleža (1969 m), Crvnja (1921 m) i Visočice (1964 m).

Prenj je smješten u središnjem dijelu Dinarida. Okružuju ga jezera (prirodna i umjetna) Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. U podnožju planine su tri grada: Konjic, Jablanica i Mostar iz kojih vode markirani putevi do planinarskih objekata i visova masiva.

Indikativno je da gotovo svi prilazi Prenju počinju iz kanjona: konjičke Bijele, Idbra, Šanice, mostarske Bijele, Potoka. Pored magistralog puta M-17 su mnogobrojni šumski putevi, dobro uređeni, koji vode do planinskih dolina, sa kojih se polazi u centralni dio planine. S terenskim vozilima ti pravci su iz Konjica preko Boraka do Ruišta u dužini od 35 km (Borci – Ruišta 22 km), zatim iz Konjica preko Rapta u dolinu Tisovice 25 km, iz Konjica preko Boraka na vrh Borašnice 25 km. Iz pravca Jablanice preko potprenjskih sela do ispod vrha- Cetine 25 km. Sa magistralnog puta M - 17 od mostarske Bijele preko Varde na Glogovo ispod vrha -Veliki Prenj 24 km.

Putovanje na Prenj običnim planinskim stazama izvodi se iz Jablanice, Boračkog jezera i Ruišta (Jablanica – vrh Prenja Zelena glava iznosi oko 15 km, Ruišta – Zelena glava oko 10 km, i Boračko jezero – Zelena glava oko 10 km). Planina Prenj spada u visoke planine BiH. Njen najviši vrh je Zelena glava – 2155 m. “Odlikuje se osobitim tipom karsta, dolomitičnim karstom”. Za vrijeme ledenog doba Prenj je bio pod ledom iznad 1500 metara visine. Tu su bili glečeri: Otiš 5 – 6 km dužine, Tisovica 4 – 5 km, dolinski valov Bijele, Kantarski cirk i dr. Danas se vide ostaci mutonirane stijene, cirkni odsjeci i najmoćniji najniži morenski bedemi Tisovice na 1200 m visine. (To su najniži bedemi u Dinarskim planinama.). Prenj se odlikuje lijepim vrhovima, vijugavim zubčastim grebenima, velikim plazinama, kotlastim cirkovima širokog dna i stmih strana.
{galerija}/Planine/Prenj{/galerija}
U kanjon Neretve Prenj se spušta djelimično strmim odsjecima po 700 – 800 m visine, a prema Boračkoj dragi ima blagi pad. “Sav greben je sastavljen iz drskih oblika visokih planina, koji su u vrlo lijepe grupe kombinovani, tako da je Prenj najljepša planina BiH”. Neki vrhovi ove gorostasne planine zaobljeni su i pokriveni klekovinom pa se zato i zovu Zelene Glavice. Između njih su mrežaste vrtače ispunjene snježnicima. U pozno ljeto, čak i sušnih godina, vide se ispod najviših vrhova (Lupoglava, Zelene glave i Otiša) snježnici, okrenuti sjeveroistoku. Tu ima jama u kojima se nalazi vječni led. Vazduh je na ovim visinama vrlo čist, temperatura relativno niska a sunčani zraci jaki, vidik osobito prostoran.

Vrhovi Prenja su interesantni i privlačni za planinare koji vole da posmatraju pejsaže išarane bijelim snijegom i zelenilom klekovine. Ispod njih se vide pojasevi četinarskih i listopadnih šuma, kanjoni rijeka Neretve, Drežanke, Doljanke, Čvrsnica, Čabulja, Velež, Bjelašnica, Zelengora, brdo Humine i Jadransko more. Pogled se pruža stotinama kilometara i nestaje ga u daljini. Vrh je najveća draž planine. Ko ne dođe na njega, ne zna za ljepote Prenja. Sve to ostaje u nezaboravnom sjećanju posjetilaca ove hercegovačke planine.

Prenj započinje pored Glavatičeva (na Neretvi, uzvodno od Konjica), a proteže se sve do Bijelog Polja kod Mostara. Okružuju ga (iza rijeke Neretve) planine Visočica sa istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, Čvrsnica sa zapada, Velež (1969 m) sa juga i Crvanj (1921 m) sa jugoistoka.
(Izvori: Wikipedija, odlomci iz knjige" Bosna i Hercegovina i Crna Gora" u izdanju NAKLADATELSTVI SKY iz Ostrave,Češka)